Imate 1.000 eura viška: koje mogućnosti treba razmotriti?
Tisuću eura nije bogatstvo, ali nije ni sitnica. Najbolja odluka rijetko je ona s najvećim obećanim prinosom: češće je to otplata skupog duga ili prvi korak prema financijskoj pričuvi.
Povrat poreza, regres, božićnica, nasljedstvo ili jednostavno nekoliko mjeseci pažljivijeg trošenja – i odjednom na računu stoji tisuću eura više nego inače. Prvo pitanje koje si većina ljudi postavi glasi: gdje će taj novac najviše zaraditi? To je, nažalost, često pogrešno prvo pitanje.
Tisuću eura može napraviti stvarnu razliku, ali samo ako završi na mjestu gdje je najpotrebnije. Umjesto potrage za najvećim prinosom, korisnije je proći kroz nekoliko pitanja redom.
Prvo pitanje: plaćate li skupe kamate?
Najsigurniji „prinos“ koji postoji jest kamata koju više ne morate plaćati. Ako ste u dopuštenom minusu na tekućem računu, otplata tog minusa obično je najbolja upotreba viška novca. Prosječna kamata na prekoračenja po računima u srpnju 2026. bila je, prema statistici HNB-a, 5,58 posto. Tisuću eura u minusu stoji tako oko 56 eura godišnje. Ista tisuća na oročenoj štednji uz prosječnih 1,45 posto donijela bi oko 14,50 eura prije poreza.
Razlika je očita: zatvaranjem minusa „zarađujete“ gotovo četiri puta više nego štednjom, i to bez ikakvog rizika. Isto vrijedi za dug na kreditnoj kartici koji se otplaćuje na rate s kamatom, te za skupe gotovinske kredite. Kod stambenog kredita s niskom kamatom računica je drukčija – o njemu više u nastavku.
Jedno upozorenje: zatvaranje minusa ima smisla samo ako ga sljedeći mjesec ne napunite ponovno. Ako plaća stiže tek toliko da se minus svaki mjesec obnovi, problem nije u tisuću eura, nego u mjesečnom proračunu.
Drugo pitanje: imate li pričuvu?
Financijska pričuva novac je za stvari koje će se dogoditi, samo ne znate kada: kvar perilice, zubar, popravak automobila, nekoliko tjedana bez prihoda. Tko nema pričuvu, takve izdatke pokriva minusom ili brzim kreditom – i vraća se na prvo pitanje.
Često se navodi da bi pričuva trebala pokrivati tri do šest mjesečnih troškova kućanstva. Za mnoge je to daleko, i to je u redu. Tisuću eura na zasebnom računu već je ozbiljan početak: dovoljno za većinu neplaniranih popravaka. Važno je da je novac dostupan odmah i bez gubitka, ali i dovoljno odvojen od tekućeg računa da ga ne potrošite usput. Depoziti u banci osigurani su do 100.000 eura po osobi u svakoj banci.
Treće pitanje: kada će vam novac trebati?
Ako nemate skupih dugova i imate pričuvu, tek tada ima smisla razmišljati o tome kako novac uvećati. Ključ je vremenski horizont.
Novac koji vam treba unutar godine-dvije – za ljetovanje, školovanje, zamjenu automobila – treba ostati siguran. Oročena štednja s rokom koji odgovara cilju ili državni trezorski zapisi, kada su u ponudi, logični su izbor. Posljednje izdanje trezorskih zapisa za građane imalo je minimalni ulog od 1.000 eura, uz godišnji prinos od 2,75 posto i dospijeće za tri mjeseca, a zarada od njih ne oporezuje se. Prinos je skroman i jedva prati inflaciju, koja je u rujnu iznosila 4,7 posto, ali novac je predvidljiv.
Novac koji vam ne treba deset i više godina može podnijeti rizik. Tisuću eura može biti prvi ulog u investicijski fond ili početak redovitog ulaganja. Ako ulažete za mirovinu, treći mirovinski stup donosi i državni poticaj od 15 posto na uplate, do najviše 99,54 eura godišnje – što je, pri jednoj uplati od otprilike 660 eura, gotovo zajamčen dodatak od 15 posto.
Ulaganje tisuću eura jednokratno najčešće nema velik učinak. Više znači navika: tisuću eura kao početak i nakon toga redovita mjesečna uplata, makar i mala.
A stambeni kredit?
Prijevremena djelomična otplata stambenog kredita smanjuje ukupnu kamatu, a kod kredita ugovorenih nakon listopada 2017. kreditne institucije za to ne smiju naplatiti naknadu. No kod kredita s niskom fiksnom kamatom isplati li se to, ovisi o alternativi. Ako nemate pričuvu, tisuću eura na računu vrijedi vam više nego tisuću eura manje duga, jer je dug zaključan u nekretnini, a pričuva je dostupna sutra. Kod kredita s promjenjivom ili višom kamatom računica je povoljnija za otplatu.
Što izbjegavati
Ponude koje obećavaju udvostručenje novca, zajamčen visok prinos ili „posebnu priliku samo danas“, osobito putem društvenih mreža, gotovo su uvijek prijevara. Tisuću eura upravo je iznos kakav prevaranti najčešće traže kao prvi ulog. Isto tako, ne vrijedi žuriti: novac koji nekoliko tjedana stoji na štednom računu dok odlučujete ne gubi gotovo ništa, a ishitrena odluka može stajati puno.
Ne zaboravite ni da dio viška smije otići i na nešto što vam znači. Proračun u kojem nema mjesta ni za jednu malu radost teško se dugo održava.
Ukratko
Redoslijed koji ima smisla za većinu kućanstava: najprije zatvorite skupi dug, poput minusa ili duga na kartici; zatim izgradite pričuvu na zasebnom računu; tek onda odlučite između sigurne štednje za bliske ciljeve i dugoročnog ulaganja za daleke. Odluka o tome gdje novac staviti dolazi tek nakon odluke čemu služi.
Informacije služe edukaciji i općem informiranju te ne zamjenjuju individualni investicijski, pravni ili porezni savjet. Prije odluke provjerite važeće uvjete i relevantne službene izvore.
