Internetsko i mobilno bankarstvo mogu uštedjeti odlazak u poslovnicu, čekanje u redu i nošenje papirnatih uplatnica. Dob ne određuje tko može sigurno koristiti digitalne usluge. Mnogo važnije je imati rutinu: ulaziti u bankarstvo samo službenim putem, prije potvrde provjeriti što plaćate i znati kome se obratiti ako nešto izgleda pogrešno.
Ovaj vodič namijenjen je svima koji žele jednostavan postupak bez tehničkog žargona. Nazivi tipki razlikuju se od banke do banke, pa se za pojedinosti uvijek oslonite na upute svoje banke.
1. U aplikaciju ulazite samo službenim putem
Na mobitelu koristite službenu aplikaciju svoje banke preuzetu iz službene trgovine aplikacija, a poveznicu provjerite i na službenoj stranici banke. Na računalu je sigurnije adresu banke upisati ručno ili koristiti vlastitu spremljenu oznaku nego otvarati bankarstvo preko poveznice iz SMS-a, e-maila ili oglasa.
Ako poruka tvrdi da je račun „hitno blokiran” i traži da se prijavite preko priloženog linka, nemojte to učiniti. Nacionalni CERT i HNB godinama upozoravaju da se upravo hitnost i lažni izgled poznate institucije često koriste u krađi podataka.
Mobitel ili računalo trebaju biti zaključani lozinkom, PIN-om ili biometrijom i redovito ažurirani. Bankovnu aplikaciju nemojte ostavljati otvorenu drugoj osobi, čak ni kada vam pomaže oko nečega nepovezanog s bankom.
2. PIN, lozinka i autorizacijski kodovi nisu podaci za telefonski razgovor
Banka može kontaktirati klijenta, ali neočekivani poziv nije dokaz da doista razgovarate s bankom. Ne izgovarajte PIN kartice, cijelu lozinku, jednokratne kodove ili podatke kojima potvrđujete transakciju osobi koja vas je sama nazvala.
Ako vas netko zove i tvrdi da je iz banke zbog „sumnjive transakcije”, prekinite razgovor i sami nazovite službeni broj koji se nalazi na poleđini kartice ili na službenoj stranici banke. Nemojte nazvati broj koji vam je izdiktirao pozivatelj.
Važno je i pročitati ekran potvrde. Jednokratni kod ili biometrijska potvrda nisu formalnost. Njima često odobravate konkretan iznos i primatelja. Ako na zaslonu piše 1.480 eura, a vi ste htjeli platiti račun od 48 eura, ne potvrđujte transakciju samo zato što vas netko telefonom uvjerava da je to „sigurnosni postupak”.
3. Kod plaćanja provjerite četiri stvari
Prije nego što pritisnete „potvrdi”, zastanite nekoliko sekundi. Provjerite:
- naziv ili identitet primatelja kada ga aplikacija prikazuje
- IBAN ili drugi račun na koji novac ide
- iznos
- svrhu, model i poziv na broj ako ih račun zahtijeva.
Primjer: na uplatnici za električnu energiju iznos je 42,80 eura. Ako ste skenirali 2D kod, nemojte pretpostaviti da je skeniranje automatski nepogrešivo. Pogledajte je li aplikacija prenijela 42,80 eura, odgovarajući račun primatelja i poziv na broj s uplatnice. Tek tada autorizirajte.
Nakon potvrde provjerite status naloga. Neke aplikacije razlikuju „zaprimljeno”, „u obradi”, „izvršeno” ili „odbijeno”. Ako niste sigurni je li nalog prošao, nemojte ga odmah ponoviti jer biste mogli platiti dvaput. Otvorite promet po računu ili se obratite banci.
4. Ne koristite tuđi telefon i izbjegavajte javne mreže za osjetljive radnje
Za bankarstvo je najbolje koristiti vlastiti uređaj. HNB u preporukama za sigurnije online plaćanje savjetuje pristup preko službenih aplikacija i oprez s javnim mrežama. Ako ste na putu ili u kafiću, nije nužno baš tada provjeravati račun preko nezaštićene javne Wi-Fi mreže ako to može pričekati sigurniju vezu.
Jednako vrijedi za računalo u hotelu, knjižnici ili kod druge osobe. Čak i ako je uređaj naizgled siguran, ne znate kako je održavan ni ostaju li na njemu podaci preglednika.
5. Što ako ste pogriješili u plaćanju?
Ako ste sami autorizirali prijenos na pogrešan račun ili u pogrešnom iznosu, odmah kontaktirajte banku. Nemojte računati da se svaka već izvršena transakcija može jednostavno „poništiti”. Mogućnosti ovise o vrsti naloga, trenutku kada ste pogrešku primijetili i pravilima platnog sustava. Banka može objasniti može li se nalog zaustaviti, opozvati ili pokrenuti drugi postupak.
Ako pak transakciju niste autorizirali, postupak je drugačiji. Tada treba bez odgađanja obavijestiti banku o neautoriziranoj transakciji i slijediti njezinu proceduru. Hrvatski Zakon o platnom prometu daje potrošaču određena prava na povrat kod neautoriziranih transakcija, ali prava ovise i o okolnostima, primjerice o tome je li korisnik postupao prijevarno ili krajnje nepažljivo s personaliziranim sigurnosnim podacima.
6. Ako mobitel nestane, reagirajte kao da je nestao ključ
Izgubljeni mobitel nije samo izgubljeni uređaj. Ako na njemu imate bankovnu aplikaciju i e-mail, reagirajte odmah: kontaktirajte banku ako postoji rizik pristupa računu, zaključajte ili udaljeno obrišite uređaj ako tu mogućnost imate, promijenite važne lozinke s drugog sigurnog uređaja i kod mobilnog operatora po potrebi blokirajte SIM.
Ako ste već dali bankovne podatke prevarantu ili potvrdili nešto što niste namjeravali, nemojte trošiti vrijeme na sram ili uvjerenje da je „sad prekasno”. Brzina je važna. Nazovite banku preko službenog kanala, objasnite što ste točno dali ili potvrdili i slijedite upute za blokadu kartice, digitalnog bankarstva ili drugih instrumenata. Ako je riječ o prijevari, sačuvajte poruke, broj pozivatelja, e-mailove i snimke zaslona za prijavu.
Što sada možete napraviti?
Provjerite imate li na telefonu najnoviju verziju bankovne aplikacije i zaključavanje zaslona. Spremite službeni broj banke u kontakte, ali ga jednom provjerite na službenoj stranici ili kartici. Kod sljedećeg plaćanja uvedite naviku da prije potvrde naglas pročitate primatelja i iznos. Ta kratka pauza vrijedi više od osjećaja da morate sve odraditi brzo.