U videu na Facebooku ministar financija govori o platformi koja „pobjeđuje siromaštvo“. Uz ulog od 250 eura, kaže glas, može se zaraditi deset tisuća. Video je u bojama poznate informativne emisije, a u njemu se pojavljuje i njezina voditeljica. Sve je lažno: i ministrove riječi, i voditeljičina uloga, i platforma. Takav deepfake video kružio je društvenim mrežama početkom 2025., a voditeljica ga je u emisiji morala javno demantirati.
To nije izoliran slučaj. U lipnju 2026. Hrvatska narodna banka upozorila je na lažne video oglase u kojima se guvernerovo ime koristi za promociju ulaganja u kriptovalute, uz tvrdnju da ih štiti HNB i odobrava Hanfa. HNB je poručio jednostavno: ni banka ni njezini dužnosnici ne promoviraju nikakve financijske usluge ni ulaganja.
Koliko je problem velik
Prema podacima MUP-a, policija je u protekloj godini zabilježila više od 2.100 kaznenih djela kibernetičkog kriminala, uz štetu građanima i tvrtkama veću od 20 milijuna eura i rast broja djela od 22 posto. Stvarni brojevi su veći, jer mnoge žrtve prevaru ne prijave, osobito kada se srame ili kada je iznos manji. Lažne investicijske platforme mogu uzrokovati velike financijske gubitke, osobito kad počinitelji žrtvu potiču na ponovljene uplate. Na području Opatije, primjerice, policija je od početka 2025. do svibnja 2026. evidentirala da su investicijske prijevare činile 45 posto svih prijavljenih prijevara, i to s najvećim pojedinačnim gubicima.
Kako izgleda tipična prijevara
Gotovo sve slijede isti scenarij.
Oglas. Sve počinje oglasom na društvenoj mreži ili lažnim člankom koji izgleda kao stranica poznatog portala. U njemu poznata osoba – sportaš, poduzetnik, političar, voditelj – navodno otkriva „tajnu“ brze zarade. Hanfa je upozoravala na lažne članke u kojima se tvrdi da su platforme razvijene uz velike hrvatske tvrtke i banke, iako s njima nemaju nikakve veze. Imena platformi se mijenjaju, a poveznica često ostaje ista.
Prvi kontakt. Nakon ostavljanja broja telefona javlja se ljubazan „savjetnik“. Govori uvjerljivo, zna stručne izraze i ima strpljenja. Traži mali prvi ulog, najčešće nekoliko stotina eura.
Lažna zarada. Na platformi ili u aplikaciji ulog počinje „rasti“. Brojke na zaslonu izgledaju stvarno, ali su samo brojke koje je netko upisao.
Pritisak na više. Savjetnik predlaže veći ulog zbog „jedinstvene prilike“. Ponekad dopusti malu isplatu da učvrsti povjerenje.
Zaključavanje novca. Kada žrtva zatraži veću isplatu, pojave se „porezi“, „naknade za otključavanje“ ili „provjere usklađenosti“ koje treba platiti unaprijed. Novac se nikad ne vrati.
Drugi krug. Nakon nekog vremena javlja se „agencija za povrat novca“, „odvjetnik“ ili čak netko tko se predstavlja kao Hanfa ili policija i nudi pomoć u povratu izgubljenog – uz novu uplatu. Hanfa je izričito upozorila da ona ne vraća izgubljena sredstva, ne nadoknađuje gubitke i ne surađuje ni s kim na povratu novca, te da je svaki dokument koji tvrdi suprotno lažan.
Znakovi upozorenja
Ako prepoznate i samo jedan od ovih znakova, zastanite.
- Zajamčen ili vrlo visok prinos. Stvarna ulaganja ne jamče zaradu. Tko obećava udvostručenje novca, laže.
- Poznato lice u oglasu. Javne osobe gotovo nikad ne reklamiraju investicijske platforme. Lice i glas u videu više nisu dokaz – deepfake tehnologija omogućuje da bilo tko „kaže“ bilo što.
- Žurba. „Samo danas“, „još tri slobodna mjesta“, „ponuda istječe“. Pritisak služi tome da ne stignete razmisliti ili pitati nekoga.
- Svjedočanstva sretnih ulagača. Fotografije luksuznih automobila, putovanja i zadovoljnih „klijenata“ lako se izmisle.
- Uplata na neobičan način. Kriptovalute, prijenos na račun fizičke osobe ili tvrtke u trećoj zemlji, poklon-bonovi.
- Zahtjev za instalaciju aplikacije za udaljeni pristup. Pod izlikom „pomoći“ prevarant tako dobiva kontrolu nad vašim računalom ili mobitelom, a time i nad internetskim bankarstvom.
- Tvrtke nema u registrima Hanfe. Hanfa na svojim stranicama vodi registre ovlaštenih pružatelja investicijskih usluga i popis sumnjivih subjekata koji se obraćaju hrvatskim građanima.
Kako se zaštititi
Prije bilo kakvog ulaganja provjerite ima li pružatelj usluge odobrenje Hanfe ili drugog nadzornog tijela u EU-u. Ne ulažite preko oglasa s društvenih mreža i ne nastavljajte razgovor s osobom koja vas je sama nazvala s ponudom. Nikome ne dajte podatke s kartice, kodove iz poruka ni pristup uređaju. Kada niste sigurni, razgovarajte s nekim kome vjerujete – prevaranti najviše računaju na to da ćete odluku donijeti sami i brzo.
Sumnjive oglase prijavite društvenoj mreži kroz njezine alate za prijavu. Tako smanjujete šansu da isti oglas vidi netko drugi.
Ako ste već uplatili novac
Prvo, nemojte se sramiti – žrtve ovih prijevara su i obrazovani i iskusni ljudi, upravo zato što su prevare profesionalno organizirane. Zatim djelujte brzo:
- Odmah obavijestite svoju banku, blokirajte kartice i zatražite pokušaj zaustavljanja ili povrata transakcija.
- Promijenite lozinke za internetsko bankarstvo i e-poštu, a ako ste instalirali aplikaciju za udaljeni pristup, uklonite je i uređaj dajte provjeriti.
- Prijavite prijevaru policiji ili državnom odvjetništvu i priložite sve što imate: snimke zaslona, poruke, brojeve telefona, potvrde uplata.
- Ne plaćajte nikome tko nudi povrat novca. To je gotovo uvijek drugi krug iste prijevare.
Ukratko
Pravilo je kratko: obećanje brze i sigurne zarade na internetu jest prijevara, bez obzira na to čije lice stoji iza njega. Provjerite pružatelja u registrima Hanfe, ne žurite, ne dajte pristup uređaju i ne plaćajte za „povrat“ izgubljenog novca. Ako ste ipak uplatili, odmah zovite banku i prijavite slučaj policiji. Podijelite ova pravila i sa starijim članovima obitelji i s djecom – prevaranti ciljaju sve generacije.