Pet godina do mirovine: financijska kontrolna lista

Odlazak u mirovinu nije samo promjena svakodnevice. Mnogima donosi i pad mjesečnih primanja, zbog čega je važno planirati unaprijed. Pet godina prije planiranog odlaska dovoljno je blizu za ozbiljniju procjenu, a ipak ostavlja vremena da se provjere evidencije, otplate dugovi i prilagode troškovi.

1. Provjerite kada ispunjavate uvjete

Prema općim pravilima u 2026., muškarci ostvaruju pravo na starosnu mirovinu s 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u pravilu sa 60 godina života i 35 godina staža. Za žene još traje prijelazno razdoblje: u 2026. za starosnu mirovinu predviđene su 64 godine života, a za prijevremenu 59 godina života i 34 godine staža. Uvjeti se postupno izjednačavaju do 2030.

Kod prijevremenog odlaska početni iznos mirovine smanjuje se prema propisanom polaznom faktoru. Od 1. siječnja 2026. to smanjenje prestaje od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon što korisnik navrši 70 godina života. Zato nije točno tvrditi da je penalizacija za svakoga trajna do kraja života.

Postoje posebni uvjeti, primjerice za dugogodišnje osiguranike, a pravila mogu ovisiti i o vrsti mirovine te propisu po kojemu ostvarujete pravo. Vlastiti datum najbolje je provjeriti kod HZMO-a.

2. Provjerite staž dok se pogreške mogu ispraviti

Preko sustava e-Građani možete preuzeti elektronički zapis o radnopravnom statusu i provjeriti razdoblja osiguranja evidentirana kod HZMO-a. Usporedite ih s ugovorima o radu, potvrdama i drugom dokumentacijom, osobito ako ste radili u inozemstvu, sezonski ili kod poslodavca koji više ne postoji.

Ako podaci nedostaju ili su netočni, pravodobno zatražite provjeru i ispravak u HZMO-u te pripremite dokaze. Ne čekajte trenutak podnošenja zahtjeva za mirovinu.

Za izračun visine mirovine mogu biti važni i dodani staž za djecu te druga posebna pravila. Nemojte sami pretpostaviti da se svaka vrsta dodatnog staža jednako računa za uvjet odlaska i visinu mirovine.

3. Procijenite buduću mirovinu

Na platformi Moja mirovina možete dobiti informativni izračun, a za personaliziraniji prikaz koriste se podaci iz službenih evidencija. Usporedite očekivani iznos mirovine sa sadašnjim mjesečnim primanjima i rashodima.

Važno je da procjena nije konačno rješenje o mirovini. Iznos ovisi o stažu, evidentiranim plaćama, datumu odlaska, propisima i, kada se primjenjuje, odabiru između mogućnosti isplate iz mirovinskih stupova.

4. Razumijte izbor između prvog i drugog stupa

Osiguranici koji su štedjeli u drugom mirovinskom stupu pri ostvarivanju prava mogu se naći pred odlukom o obliku mirovine. REGOS i nadležna tijela pružaju informativne izračune mogućnosti, koje vrijedi pažljivo usporediti.

U određenim slučajevima moguća je djelomična jednokratna isplata dijela kapitaliziranih sredstava iz drugog stupa, uz zakonske uvjete. Takva isplata u pravilu znači nižu buduću mjesečnu mirovinu iz tog stupa. Ne donosite odluku na temelju reklamne poruke, nego tražite izračun dugoročnih posljedica.

Ako štedite i u trećem, dobrovoljnom mirovinskom stupu, provjerite stanje, pravila raspolaganja sredstvima i eventualne državne poticaje prije donošenja odluka.

5. Riješite dugove prije pada prihoda

Rata kredita koja je danas podnošljiva uz plaću može nakon odlaska u mirovinu postati preveliko opterećenje. Popišite preostalu glavnicu, kamatnu stopu, mjesečnu ratu i datum završetka svake obveze.

Ako dugovi prelaze predviđeni datum umirovljenja, unaprijed razgovarajte s bankom o mogućnostima prilagodbe. Prijevremena djelomična otplata može imati smisla, ali ne po cijenu ostajanja bez pričuve.

Poseban oprez potreban je pri preuzimanju jamstva za tuđi kredit ili novog dugoročnog zaduženja u godinama kada očekujete manje redovite prihode.

6. Napravite proračun za život u mirovini

Zapišite sadašnje troškove i procijenite što će se promijeniti. Trošak prijevoza na posao možda će se smanjiti, dok izdaci za zdravlje, grijanje, održavanje doma ili pomoć obitelji mogu porasti.

Dio novca za nepredviđene izdatke držite dostupnim. Ne mora svatko imati jednaku pričuvu; njezin iznos ovisi o fiksnim rashodima, zdravstvenoj situaciji, ostalim prihodima i tome imate li nekoga s kim dijelite troškove.

Ako mirovinu primate na bankovni račun, provjerite možete li koristiti paket besplatnih bankarskih usluga i koje konkretne transakcije paket obuhvaća.

7. Provjerite mogućnosti rada uz mirovinu

Za više kategorija korisnika mirovina moguć je rad do polovice punoga radnog vremena uz nastavak isplate pune mirovine. Od 1. siječnja 2026. određeni korisnici koji su navršili 65 godina mogu raditi i dulje od polovice punog radnog vremena, uključujući puno radno vrijeme, uz isplatu 50 posto mirovine.

To ne vrijedi automatski za sve vrste mirovina i sve oblike rada. Prije potpisivanja ugovora provjerite svoj status i pravila HZMO-a, kao i porezne i druge moguće posljedice.

8. Pratite zakonske promjene, ali ne planirajte na obećanjima

Mirovinski i porezni propisi mijenjaju se. Političke najave, primjerice o budućem poreznom tretmanu mirovina, nisu isto što i već usvojen zakon. U svoj proračun uključujte samo prava i iznose koji se na vas stvarno primjenjuju te redovito provjeravajte službene informacije.

Što sada možete napraviti?

U sljedećih mjesec dana preuzmite evidenciju staža i provjerite je. Izradite informativni izračun mirovine i usporedite ga sa sadašnjim rashodima. Popišite dugove, odredite cilj pričuve i na vrijeme proučite mogući izbor između mirovinskih stupova. Većina tih koraka ne traži velik novac, ali traži pažnju i vrijeme – a pet godina prije mirovine upravo to još imate.

Izvori i datum provjere

Provjereno 12. listopada 2026.:
– HZMO – mjere koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026.
– HZMO – rad korisnika mirovina.
– Gov.hr – izračun mirovine.
– Hanfa – financijsko obrazovanje i mirovinska štednja.